Ara je vrsta velikog sarenog papagaja iz Novog sveta.One su najvece ptice iz porodice papagaja,u pogledu visine i raspona krila,iako je kakapo tezi.Njihovo prirodno staniste su sume,narocito kisne sume Meksika i Juzne Amerike.Postoje vise vrsta ara papagaja.Kada spomenemo ara papagaje,sve nas vodi asocijacija na papagaja iz romana i filmova o Robinsonu Krusou.Medjutim kao i kod najveceg broja,svih vrsta papagaja,tako je i ova vrsta podeljena u nekoliko porodica i to;
-ANADORHYNCHUS-porodica plavih ara koja sadrzi tri vrste papagaja,i to;morsko plava ara,hijacint velika plava ara i mala plava ara.
-CYANOPSITTA-u ovoj prostoriji postoji samo jedna vrsta a to je Spix Arakoja je i najugrozenija vrsta jer se predpostavlja da u prirodi postoji samo jos samo jedan muzjak.
ARA-ova porodica ima najvise vrsta ukupno 16(4 vrste su izumrle),sa nekoliko podvrsta a od svih ara papagaji iz ove porodice razlikuju se kako po velicini tako i po raznolikoscu kolorita.
-DIOPSITTACA-ova porodica ima samo jednu vrstu a to je patuljasta plavocela ara, koje ima samo dve podvrste.
Kada je u pitanju velicina,iako je rec o najvecim papagajima i ona varira od patuljaste plavocele are koja je dugacka 30 cm do hijacintne ili tamno crvene are koja dostize velicinu cak i preko jednog metra.Medjutim ako izuzmemo ove ekstremne vrste sve ostale vrste rastu izmedju 50-80 cm.Neke zajednicke karakteristike za sve vrste su;ptice krupnog tela,,veoma koloritnog perja,dugog i siljatog repa.Obrazi su neoperjani iako ih najcesce krase nekoliko redova sitnog i veoma finog perja.Drustvene su ptice i sklone lakom pripitomljavanju.Prirodna stanista su im zemlje Juzno-americkog kontinenta i to predeli sa veoma gustim i visokim sumama,tj. dzungle.
Pod nazivom papagaji objedinjene su mahom ptice iz reda Psitaciformes,,nastanjene u tropskom i sutropskom pojasu.Ove ptice zive u sumama i lako se mogu prepoznati po raznobojniom perju i jakom,povijenom kljunu,na nogama imaju cetiri prsta.Pri i cetvrti okrenuti su u napred . ostala dva u natrag sto omogucava lakse hvatanje za grane.
Od svih vrsta papagaja najpoznatije su are.Zbog njihovih jarkih boja u Venecueli ih nazivaju "sumskim cvetovima" a u Panami kruzi legenda da su ove ptice svojevremeno pomogle stanovnicima Karipskih ostrva da se spasu pred najezdom spanskih osvajaca,upozoravajuci ih svojim prodornim krestanjem.Dzinovi medju papagajima,are mogu da dsostignu zajedno sa repom duzinu do jednog metra.Njihov veliki povijen kljun ,slican je kljunu grabljivica a sluzi im kao "treca noga" za lakse kretanje po drvecu.Are zive u veoma stabilnim parovima ostajuci verni svom partneru do kraja zivota.U zoru se skupljaju u grupe uvek na istom mestu.Posto se zgreju na prvim zracima sunca i osmotre okolinu,dizu se svi zajedno u vazduh leteci iznad drveca u potrazi za hranom;vocem,semenjem i tvrdim plodovima koje strpljivo otvaraju kljunom.Kad otkriju drvo bogato hranom odjednom ucute kao da ne zele drugom da otkriju ovo nalaziste,a njihovo prisustvo moze se naslutiti po ljuskama plodova koje kao kisa padaju s drveca.Oko podne kad vrucina postane nepodnosljiva,silaze na nize grane daleko od opasnih grabljivica koje nadlecu krosnje drveca,odmarajuci se nekoliko casova s glavom ispod krila.Ponovo se aktiviraju tek kasno popodne pre nego sto potraze nocna sklonista.S izuzetkom nekih vrsta koje se gnezde u rupama izdybljenim u strmim recnim obalama,ove ptice svijaju gnezdo i pare se u krosnjama drveca ili u starim supljim stablima.Svake godine vracaju se u isto gnezdo.Zenka snese 2-3 jaja i lezi na njima 25-28 dana .Mladi veoma sporo rastu.Nekoliko dana su slepi,a perje im prvo izbija na repu i to tek u drugom mesecu zivota.
Are su dugovecne,a u suzanjstvu mogu da dozive i 40 godina.Osim plavog are,tipicnog za brazilske sume u juznom delu Amazonije najpoznatiji su ara Makao iz Meksika i Bolivije,ara sa zelenim krilima koji se moze sresti u Panami i ararauna iz Paname i Argentine.Muzjaci ove vrste prepoznaju se na prvi pogled ler lako "porumene" .Kad su uzbudjeni pocinju da namiguju i tresu glavom,a obrazi im dobijaju jaku ruzicastu boju."Vojnicki ara" stanovnim mesikanskih i argentinskih su,ma,dobio je ime po zelenoj boji perja,nalik na vojnicke uniforme.Osim toga ima veoma prodoran glas.Najcesce se moze sresti na Andima,do visine od 2500 metara.Moze se prilagoditi svakom ambijentu,od suvih predela do vlaznih amazonskih suma.Zbog ukusnog mesa i dekorativnog perja koje domoroci koriste kao ukras,kao i zbog izvoza u evropske zemlje,neke vrste ara papagaja su pocevsi od 18.veka skoro potpuno istrebljene.Tako su nestali crveni ara sa Jamajke i iz Gvadalupe,zeleni i zuti ara iz San Dominga i cuveni kubanski ara.Tridesetih godina proslog veka ogranicen je uvoz papagaja zbog veoma opasne bolesti,psitakoze koju ove ptice mogu da prenesu na coveka....
